Prvi svjetski rat (ili “Veliki rat” kako ga se naziva u nekim zemljama) bio je sukob do tada neviđenih razmjera. Brutalan, krvav, s milijunima žrtava. Serijom članaka i videa analiziramo sukob koji je promijenio svijet.

Počeo je kao sukob između Austro-Ugarske i Srbije 28. srpnja 1914. godine, a u europski rat se “pretvorio” 1. kolovoza iste godine kada je Njemačka objavila rat Rusiji da bi na kraju postao globalni sukob u koji su bile uključene 32 nacije. Njegova krvava bilanca: 15 milijuna mrtvih! Zašto sukob nije bilo moguće riješiti diplomatskim putem? I stotinu godina kasnije mišljenja povjesničara oko tog su pitanja podijeljena.

Povod za rat je bio Sarajevski atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda koji je 28. lipnja 1914. izveo Gavrilo Princip. 100 godina nakon sarajevskog atentata u BiH su podijeljena mišljenja o Gavrilu Principu i događajima koji su prethodili I. svjetskom ratu. Čini se da priča o Principu i atentatu nikada neće biti ispričana do kraja.

Rat nikad nije bila aktivnost ograničena na bojnom polju zbog čega nisu stradali samo vojnici. Jedna od najstarijih ratnih taktika je upadanje na neprijateljski teritorij, pljačkanje i uništavanje njihovih životnih resursa i ubijanje i odvođenje civila u zatočeništvo ili dugotrajno robijanje. Metode su pri tome uvijek krvoločne s namjerom da se istrijebi ona „druga“ strana ili barem podredi do razine gubitka ljudskosti.

Ratovi ostave i dugotrajne posljedice na samu zajednicu koja je često u sukobima podijeljena politički i ideološki. Dugotrajno, ratovanje ostavlja posljedice na gospodarstvo jer onemogućava normalne aktivnosti te nakon rata često traju godine gladi, bolesti i sveopće neimaštine.