Postav kulture sjećanja
Memorijalni Centar otoka Krka ima za cilj doprinos kulturi pamćenja, očuvanje povijesne istine i prenošenje pouke o besmislu ratova. Umjesto oružja, naglasak će biti na poruci pomirbe i mirnog rješavanja sukoba.
Kroz prikaz povijesnih sukoba na otoku Krku i u širem sjevernojadranskom kontekstu, posjetiteljima će se približiti uzroci ratovanja, sudbine stanovnika te posljedice sukoba na lokalnu zajednicu.
Centar će istaknuti i geografske, strateške i društvene okolnosti koje su oblikovale povijest otoka, s ciljem poticanja razumijevanja, tolerancije i antiratnog stava, uz obogaćivanje kulturne i turističke ponude.
Postav kulture sjećanja zamišljen je tako da obuhvati značajnija povjesna događanja na otoku Krku i sve ratove 20. stoljeća: I. svjetski rat, II. svjetski rat te Domovinski rat. Prvi svjetski rat obrađen je kroz različite izložbe, zbornike i knjige. II. svjetski rat koji je predstavljen sa nekoliko izložbi i stalnim postavom Muzeja NOB-a Punat koji se sastoji od fotografija poginulih sudionika Narodnooslobodilačke borbe iz općine Punat i Stare Baške, njihovih akcija i drugih povijesnih elemenata.
Povijesna događanja na otoku Krku
Otok Krk, uz Cres je površinom najveći na Jadranskom moru, te je najbliži kopnu od svih sjevernojadranskih otoka, specifičnog je položaja, geografskog oblika i razvedenosti obala. Plodna polja, iako ne brojna, omogućila su održanje ljudskih zajednica i stvaranje naselja.
Za pretpostaviti je da su prva naselja na otoku oblikovali Iliri – Liburni. Oni su vjerojatno izgradili i prve suhozide. Kamen je s obzirom na geološku osnovu otoka obilni građevni materijal. Otok je i danas ispresijecan gromačama koje se nisu bitno mijenjale od kad su prvi puta posložene. Njihova je funkcija bila omeđiti i zaštiti nečije privatno vlasništvo. Za pretpostaviti je da su se i tada ljudi svađali oko međa. Jednostavno, to je u ljudskoj prirodi.
I. svjetski rat
Prvi svjetski rat (1914. – 1918.)
Prvi svjetski rat (ili “Veliki rat” kako ga se naziva u nekim zemljama) bio je sukob do tada neviđenih razmjera. Brutalan, krvav, s milijunima žrtava. Serijom članaka i videa analiziramo sukob koji je promijenio svijet.
Počeo je kao sukob između Austro-Ugarske i Srbije 28. srpnja 1914. godine, a u europski rat se “pretvorio” 1. kolovoza iste godine kada je Njemačka objavila rat Rusiji da bi na kraju postao globalni sukob u koji su bile uključene 32 nacije.
II. svjetski rat
Drugi svjetski rat (1939. – 1945.)
Uzroci
- Versailleski ugovor (1919.) – strogi uvjeti i poniženje Njemačke.
- Ekonomska kriza (Velika depresija 1929.) – jačanje ekstremističkih ideologija.
- Uspon fašizma i nacizma – Mussolini u Italiji, Hitler u Njemačkoj.
- Ekspanzionističke ambicije Njemačke, Italije i Japana.
- Politika popuštanja (appeasement) zapadnih sila prema Hitleru.
- Povod – njemački napad na Poljsku 1. rujna 1939. → Britanija i Francuska objavljuju rat Njemačkoj.
Domovinski rat
Domovinski rat (1991. – 1995.)
Domovinski rat u Hrvatskoj vodio se od 1991. do 1995. godine između hrvatskih snaga i oružanih snaga Republike Srpske Krajine te Jugoslavenske narodne armije (JNA). Cilj rata bio je obrana suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske nakon proglašenja neovisnosti od SFR Jugoslavije. Rat je završio vojnim operacijama Bljesak i Oluja, oslobađanjem okupiranih područja.