Iz knjige „OTOK KRK I DOMOVINSKI RAT, NEISPRIČANA POVIJEST“  autora Željka Drinjaka može se izdvojiti osnovni pregled djelovanja 4. krčke bojne 111. brigade HV:

Ustroj i formiranje

• 2. srpnja 1991. mobilizirano je zapovjedništvo i prvi vod bojne; prva zadaća bila je obrana zračne luke Rijeka
• Bojna je bila sastavni dio 111. riječke brigade ZNG-a, uz bojne iz Rijeke, Delnica i Senja

Zadaće i djelovanje

• Početne zadaće: obrana otoka Krka i zračne luke, osiguranje objekata i granice
• Studeni 1991. – zapovjeđeno joj je upućivanje na ličko bojište (Otočac – Drenov Klanac, Žakule, Gornje Žakule)
• U operaciji „Drenjula“ (studeni 1991.) Krčani su zaposjeli crte u Drenovom Klancu, Lončari – Tukljace – Novo/Staro Selo
• Početkom 1992. mobilizirana je cijela bojna (zapovjedništvo, tri satnije, minobacačka bitnica, izviđači, veze i pozadina)
• Bojna se istaknula dobrim izviđačkim radom – uvela je praksu da izviđači uvijek djeluju isključivo za vlastitu postrojbu
• Nakon demobilizacije, dragovoljci su nastavili ratni put kao 3. krčka satnija 2. bojne 111. brigade, s glavnim zadaćama osiguravanja crta obrane i izviđanja

Ratni put 1991. – 1995.

• Krčani su sudjelovali u Lici, Dalmaciji i Slavoniji, a 1995. ponovno su mobilizirani u sklopu priprema za Operaciju Oluja
• U Oluji su krenuli iz Letinca i Brinja, a njihova zadaća bila je sudjelovanje u oslobađanju smjera Veliki Lisac – Veliki Javor – Bijeli vrh
• Nakon Oluje zaposjeli su položaje na Željavi i granici prema BiH, osiguravali

Gubici i doprinos

• Krčka bojna dala je 11 poginulih i više od 40 ranjenih branitelja, uz veliki doprinos u osiguravanju vitalnih pravaca i u završnim pobjedničkim operacijama

👉 Ukratko: 4. krčka bojna 111. brigade formirana je radi obrane otoka, ali je već krajem 1991. upućena na ličko bojište. Tamo je držala crte u Drenovom Klancu, Žakulama i na Crnom Vrhu, sudjelovala u napadnim i obrambenim djelovanjima, istaknula se izviđačkim radom, a 1995. godine bila dio pobjedničke Oluje i osiguravala granicu kod Željave.

Aktivnosti Policijska postaja Krk u Domovinskom ratu

 (Iz knjige „Otok krk i Domovinski rat, neispričana povijest“  autora Željka Drinjaka)

 Uloga u obrani otoka: Od ljeta 1991. djelatnici PP Krk i PI Omišalj ustrojavaju vodove u mjesnim zajednicama, provode stalne ophodnje i dežurstva, čuvaju strateške objekte (Krčki most, zračna luka Rijeka, komunikacije prema Baškoj) .

• Zajednički štab obrane otoka: 30. lipnja 1991. ustrojen je štab na razini PP-a, a za koordinatora postavljen zapovjednik PP Krk Boris Mrakovčić .
• Ratne zadaće: zaštita granice otoka, sprječavanje mogućeg pomorskog ili zračnog desanta JNA, održavanje javnog reda i mira u ratnim okolnostima .
• Kasniji angažman: Nakon ustrojavanja HV-a policajci se vraćaju redovnim poslovima, ali ponovno odlaze izvan otoka u akcijama Bljesak i Oluja (1995.), gdje sudjeluju u uspostavi civilne vlasti i reda na oslobođenim područjima

 PP Krk izvan otoka Krka

Topusko (srpanj 1991.)

• 2. srpnja 1991. prva grupa djelatnika PP Krk odlazi u Topusko, u sastavu postrojbe PU Rijeka .
• Zadaća: uspostava civilne vlasti RH, osiguranje mjesta i crta obrane .
• U središtu Topuskog istaknuta hrvatska zastava, ali su ubrzo uslijedila granatiranja i napadi JNA i srpskih snaga 
• Policajci su sudjelovali u zauzimanju željezničke postaje, no morali su se povući pred nadmoćnijim neprijateljem .
• Nakon 16–17 dana povukli su se drugim pravcem (preko Lasinje – Pisarovine), svi Krčani vratili se živi i zdravi .

Plitvice (kolovoz 1991.)

• 14. kolovoza 1991. Krčani su s drugim policijskim postrojbama upućeni na Plitvice, gdje je situacija nakon „balvan revolucije“ postajala sve teža .
• Ondje su djelovali u akcijama osiguravanja Nacionalnog parka i komunikacija

Slavonija (svibanj – studeni 1991.)

• Dio policajaca PP Krk bio je upućen i na istočnoslavonsko bojište nakon masakra u Borovu Selu (svibanj 1991.) – među njima Drago Jurandić, koji se dragovoljno prijavio i ostao u Vukovaru, gdje mu se nakon pada grada gubi trag; kasnije je identificiran u masovnoj grobnici .

Bljesak i Oluja (1995.)

• Policajci PP Krk ponovno izlaze izvan otoka u operacijama Bljesak i Oluja .
• Njihove zadaće: uspostava civilne vlasti i reda na upravo oslobođenim područjima zapadne Slavonije i Banovine 

👉 Ukratko:

• PP Krk osiguravala je obranu otoka i strateških objekata 1991., a 1995. djelovala na oslobođenim područjima u Bljesku i Oluji.
• Krčani u „Ajkulama“ sudjelovali su u gotovo svim ključnim bojištima od Like i Dubrovnika do Velebita i završnih operacija, a dvojica Bodula (Jakominić i Galjanić) bila su zapovjednici ove elitne postrojbe.

• Krčka policija izvan otoka sudjelovala je najprije u Topuskom (uspostava vlasti, borbe na prvoj crti), zatim na Plitvicama (osiguranje Nacionalnog parka), dio pripadnika bio je u Slavoniji (uključujući tragičnu sudbinu Dragutina Jurandića u Vukovaru), a ratni put zaključili su 1995. u Bljesku i Oluji, gdje su preuzimali zadaće uspostave vlasti i sigurnosti na oslobođenom području.

Krčani u sklopu specijalne jedinice policije SJP „Ajkula“

• Ustroj i uključivanje Krčana: Jedinica osnovana 8. travnja 1991. kod Novog Vinodolskog; na prvom postrojavanju sudjeluje 10 djelatnika PP Krk (npr. Pero Balukčić, Luka Ćosić, Branko Hajdin, Nedjeljko Jakovac, Zlatko Lukić, Marin Papić, Davor Polutnik, Stipo Rašić, Predrag Vuleta, Željko Žužić) .
• Tijekom 1992. i 1993. uključuju se i drugi otočani: Davor Brusić, Nedjeljko Galjanić, Silvano Gunjević, Branko Radivoj i dr. .
• Zapovjednici s Krka: Marino Jakominić (podrijetlom s Krka) zapovjednik od rujna 1991. do pogibije 1992. ; Puntar Nedjeljko Galjanić zapovjednik jedinice na Velebitu od studenog 1992. do srpnja 1993. .
• Ratni put: sudjelovanje u oslobađanju Gospića (1991.), borbe oko Dubrovnika (1992.), operacije na Velebitu (1992.–1993.), Medački džep (1993.), te u završnim akcijama (Maslenica, Oluja) .
• Gubici: više poginulih pripadnika s Krka, među njima Ivica Antončić iz Omišlja (1993.), a ranjeno je i više policajaca .

👉 Ukratko:

• PP Krk osiguravala je obranu otoka i strateških objekata 1991., a 1995. djelovala na oslobođenim područjima u Bljesku i Oluji.
• Krčani u „Ajkulama“ sudjelovali su u gotovo svim ključnim bojištima od Like i Dubrovnika do Velebita i završnih operacija, a dvojica Bodula (Jakominić i Galjanić) bila su zapovjednici ove elitne postrojbe.