Rade Šubat na Tuhobiću: Rat je bio jako težak, ali moramo mladima prenijeti što smo doživjeli

Rade Šubat s Hreljina i Branko Jadro sa Sušaka, jedni od rijetkih preživjelih boraca NOB-a / Foto Marko Gracin

Sretan sam što sam i ove godine mogao doći na Tuhobić i sa svojim prijateljima, drugovima i svima ostalima proslaviti Dan antifašističke borbe. Izrazito sam ponosan što sam i ja bio dio tih povijesnih trenutaka, rekao je preživjeli borac NOB-a Rade Šubat koji je imao tek 16 godina kada ga je prijatelj doveo na Tuhobić

TUHOBIĆ – Ja sam danas jako sretan da sam i ove godine mogao doći na Tuhobić i sa svojim prijateljima, drugovima i svima ostalima proslaviti Dan antifašističke borbe. Izrazito sam ponosan što sam i ja bio dio tih povijesnih trenutaka. Teško je sada govoriti gdje smo, što smo, kuda idemo, nakon ovih velikih govora u kojima je sve rečeno, rekao je to danas na svečanosti obilježavanja Dana antifašističke borbe na lokaciji Satničko na Tuhobiću preživjeli borac Narodnooslobodilačke borbe Rade Šubat s Hreljina, danas 99-godišnjak, koji sljedeće godine slavi okruglih sto godina.

ubat je imao tek šesnaest godina i tri mjeseca kad ga je prijatelj doveo na Tuhobić. Tu se kratko zadržao, a kasnije je pošao u Liku u ratne jedinice te u životu prošao sve činove u vojsci i došao do pukovnika.

– Rat je bio težak, kao i svaki drugi, ali ovo su dani kada bi se trebali naći i mladima prenijeti što smo doživjeli, poručio je Šubat, a uz njega, na Tuhobiću je bio i Branko Jadro sa Sušaka, također jedan od rijetkih preživjelih boraca NOB-a.

Bubnjevi rata

Okupljene je s povijesnim događanjima upoznao predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Bakra Marijan Polić. Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Dinko Tamarut poručio je kako nikada ne smijemo zaboraviti žrtve Drugog svjetskog rata, posebice Podhum 1942., Kampor 1943. i Lipu 1944. godine.

– Nažalost, naša sadašnjost je takva da oni koji ne žele da znaju što je bilo u tim ratnim godinama, koji su zadojeni osvetništvom i mržnjom, Dan pobjede proglašavaju kao dan poraza. Izvršna vlast bi po tom pitanju trebala nešto poduzeti, a mi svi zajedno trebamo se zalagati za mir, suživot, toleranciju, rekao je Tamarut.

Zamjenik primorsko-goranskog župana Toni Štimac rekao je da je upravo danas značajan dan proslave Dana antifašističke borbe jer, dodao je, bubnjevi rata tuku sa svih krajeva svijeta.

– Amerikanci danas tuku Iran, Ukrajina i Rusija ratuju, a nekidan smo od jednog od svjetskih čelnika mogli čuti izjavu »tamo gdje stupi čizma mog vojnika, tu će biti moja zemlja«. To nije tako, vi ste to probali, vi ste to proživljavali, vi znate kolika je cijena slobode. Neki još uvijek živući kroz NOR, puno njih kroz Domovinski rat, svjedoci su toga što sve rat može donijeti. Rat je nešto strašno i rat je fašizam, koji nam se vrlo lako može vratiti, a mi smo ga prije trideset godina probali, rekao je Štimac, dodajući kako će ono što je najbitnije i na čemu se mora raditi da »ove naše Z generacije, naše tinejdžere, koji proživljavaju rat kao medijski sadržaj, učimo o tome što se događalo prije trideset i osamdeset godina, ali i da ih osvijestimo i o današnjim događanjima u svijetu i oko nas, jer oni misle da je to sve jedna videoigra, naglasio je Štimac i poručio okupljenima da sljedeće godine na Tuhobić dovedu svoju djecu i unuke, da čuju što se događalo, ali da se program prilagodi i njima kako bi ih se zainteresiralo.

Hrabri ljudi

Predsjednik riječke Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Vojko Obersnel rekao je kako je proslava na Tuhobiću postala već tradicionalna, održava se više od dvadeset godina, ali je, kako je rekao, svake godine sve manje sudionika.

– Važno je da ne odustajemo i da pokažemo da nas ima. Dan antifašističke borbe obilježavamo ovdje na Tuhobiću gdje je formiran prvi partizanski odred u širem okruženju, svega nekoliko mjeseci nakon što je formiran prvi partizanski odred na području bivše Jugoslavije, ali i Europe, a to je onaj u šumi Brezovica kod Siska. Trebalo je velike hrabrosti da se u trenutku kada je cijela Europa bila porobljena pod čizmom njemačke nacističke i talijanske fašističke vojske krene u organizirani otpor prema neprijatelju, koji je u tom trenutku već svladao gotovo cijelu Europu. To je organizirala grupa hrabrih ljudi koje danas vidim da se sve češće zaboravlja spomenuti. Dakle, sve što se događalo oko formiranja partizanskih odreda i otpora prema fašistima i nacistima organizirala je Komunistička partija na čelu s Josipom Brozom Titom, rekao je Obersnel. To je povijesna činjenica, nje se ne treba sramiti i o njoj treba govoriti, koliko god to nekome smetalo, poručio je Obersnel.

Dodao je da je veliki problem što je unazad posljednjih trideset godina taj dio povijesti gotovo u potpunosti izbrisan iz školskih udžbenika i dok se to ne vrati, teško će biti mladima pokazati koja je važnost tih povijesnih događaja.

– Ima i onih koji žele ukinuti današnji praznik, dakle pokreću službenu inicijativu u Hrvatskom saboru da se Dan antifašizma ukine kao državni praznik. To im neće uspjeti, jer ima previše onih koji će biti protiv toga, a oni koji toleriraju nekakvo drukčije ponašanje zbog Europe to neće prihvatiti. Ove godine je 80. godišnjica pobjede nad fašizmom, tim povodom engleski kralj je primao svoje veterane koji su sudjelovali u Drugom svjetskom ratu, francuski predsjednik je primao svoje borce pokreta otpora, a što se kod nas događa? Jedino je Savez antifašističkih boraca uz potporu hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića organizirao akademiju u Zagrebu i to je bilo sve. Kod nas državnici ne primaju živuće sudionike NOB-a, kod nas, kada je Milanović na svoju inauguraciju pozvao jedinu preživjelu partizanku sa Sutjeske, to je iskorišteno da DORH ženu od sto godina pozove na ispitivanje. Dakle, to je razlika između Hrvatske i Engleske, tamo kralj prima takve ljude, a kod nas takvi ljudi završavaju na ispitivanju u DORH-u. Ako ćemo tako slaviti Dan antifašističke borbe, onda nam i ne treba, ali mi ćemo ga uvijek slaviti, rekao je Obersnel.

Fašizam nije mrtav

Poručio je kako danas fašizam nije mrtav, on se prikrio u nekim drugim oblicima, što se vidi u ratovima koji se vode.

– U Europi rastu snage koje imaju isti način razmišljanja kojim su nacisti u Njemačkoj, odnosno fašisti u Italiji, došli na vlast. Danas su za sve probleme u Europi krivi migranti, ljudi koji bježe od ratova, koji su nezadovoljni stanjem u svojoj državi, a sve to, nažalost, sliči na priču kako su nekada za sve bili krivi Židovi, pa kad se njih makne, bit će nam dobro. Fašističke ideje žive među nama i zato moramo biti oprezni, moramo o tome govoriti i vrlo jasno poručiti – antifašizam je ideja na kojoj je nastala nova Europa, naši prethodnici poput Radeta i Branka su oni koji su to iznijeli na svojim leđima, uz više od 200 tisuća mrtvih i ogromnog broja civilnih žrtava i na to moramo biti ponosni, poručio je Obersnel.