Najave

Znanstveno-stručni skup povodom stogodišnjice prvog uspješnog antifašističkog otpora na hrvatskom prostoru (1921. – 2021.)

Program skupa

– 11:00  Otvorenje skupa

Pozdravne riječi

Darijo Vasilić, prof., gradonačelnik Grada Krka

– Darko Fanuko, prof., predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka

– Dinko Tamarut, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko – goranske županije

Izlaganja

– 11:15 – 11:35  dr. sc. Tea Perinčić, Riječka epizoda Gabriela D’Annunzija

11:40 – 12:00  dr. sc. Tvrtko Božić, Otok Krk za vrijeme talijanske okupacije 1918. – 1921.

                           godine s naglaskom na arditski teror od studenoga 1920. do siječnja 1921.

                           godine

12:05 – 12:25  Anđelo Žic, teolog i turistički djelatnik u mirovini, Puntarski otpor arditima

                          i stvaranje “Puntarske republike”

12:30 – 12:50  fra Diego Deklić, Arditsko barbarstvo na Košljunu

12:55 – 13:40  stanka za zakusku i odmor 

13:40 – 14:00  mons. dr. sc. Franjo Velčić, Pljačka i štete počinjene od talijanskih ardita u

                           biskupskom dvoru u Krku i na biskupskom imanju Kanajtu u Puntu

 – 14:05 – 14:25  Ivan Martinaš, dipl. ing. građ., Stogodišnjica krčkih poštanskih maraka

  1. – 2020.

14:30 – 14:50  Gordija Marijan, prof., Sto godina poslije – osnutak hrvatske krčke gimnazije

  1. godine nakon talijanske okupacije otoka Krka                     

14:50 –  diskusija i rasprava, evaluacija skupa, zatvaranje skupa

Zbog mjere predostrožnosti i sprečavanja širenja epidemije virusa COVID-19 Muzej NOR-a neće biti otvoren za posjetitelje, ali sve zainteresirane pozivamo da pogledaju online izložbu
 
“Partizani kakve do sada niste vidjeli” koju je pripremio Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske na svojim internetskim stranicama.
 
 

Dragim prijateljima iz Petrinje koji su niz godina sudjelovali na našim sportskim susretima antifašista PGŽ-a danas je potrebna pomoć. I neki od naših članova prijateljske udruge ostali su bez krova nad glavom.

Budimo solidarni i pomognimo. 

Ne moramo činiti velike stvari da bismo pomogli. Važno je pomagati iz srca.

Pomoći možemo na više načina:

  • Sve članove koji su voljni volontirati i tako pomoći stradalima, podsjećamo kako je važno da se zbog vlastite sigurnosti i organiziranog djelovanja na terenu prijave u bazu volontera dostupnu na linku.
  • Ako imate koju grijalicu ili plinsku pećicu
  • Ako imate koju praznu ili punu plinsku bocu
  • Ako imate ispravne kućanske aparate – bijela tehnika
  • Ako možete izdvojiti ikakva financijska sredstva

Za sve donacije javite se na E-mail ili tajnici udruge.

uaba@uaba-otoka-krka.hr ili na tajnik@uaba-otoka-krka.hr 

 

Poštovane članice i članovi!Zbog epidemioloških mjera kao i jednostavnijeg plaćanja članarine moguće je da članarinu za 2021. godinu u iznosu 50,00 kn uplatite na naš račun pri Erste banci. Podaci za uplatu su slijedeći:

IBAN HR5624020061100131019

Model plaćanja: 00

Poziv na broj: OIB člana – godina

Opis plaćanja: Članarina za 2021.

Za sve one kojima je ovo problem možete ulatu izvršiti kod predsjednika ili blagajnika podružnice ili kod tajnice udruge.

Vrbnik, 26.7.2020. u 21:00 u nedjelju u Domu na Škujici

Povodom 40. obljetnice od otvaranja 19.VII.1980.

HODOGRAM:

  1. Uvodna riječ – Dina Valković – VKD Frankopan
  • O izložbi dokumentarističkih fotografija – DARKO FANUKO

    Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka

  • O gradnji mosta – PETAR MRAK dipl.ing.građevine
  • Zaslužni ljudi – MATE MAHULJA – Darko Fanuko

Sjećanja – IVAN VOLARIĆ – perspektiva mosta iz dubine – profesionalni ronilac koji je radio na postavljanju temelja

  • njegova sjećanja čita MAVRO DOBRINČIĆ
  • Projekcija dokumentarnog filma KLONIMIRA SERŠIĆA

***Izložba se može pogledati do 2.VIII.2020. od 19:00 do 22:00

!!! Pridržavanje mjera u suzbijanju COVIDA-19

                                                                                                             

             UDRUGA  ANTIFAŠISTIČKIH BORACA I ANTIFAŠISTA            

                                         GRADA ZADRA

                              Majke Margarite 3,  23 000 Zadar

                                     e-mail: uaba@inet.hr

                                       OIB: 85826660155

  1. godišnjica oslobođenja – 75. GODINA SLOBODE !        

                                                                                                               

 Tim povodom  raspisuje

                                                       JAVNI NATJEČAJ

za literarni rad na temu 75.godišnjica  oslobođenja  RH i EU, 75. GODINA SLOBODE RH I EU. Radovi trebaju  biti u obliku kratkog  proznog teksta , eseja ili  pjesme. Pozivamo  mlade ljude  , učenike , studente , građanke i građane u našem Gradu Zadru, Zadarskoj županiji i cijeloj LIJEPOJ NAŠOJ, da uzmu učešća u natječaju. Najbolje ocijenjena tri rada bit će nagrađeni prigodnom nagradom. Radove treba predati napisane u Wordu elektroničkom poštom, sa naznakom za NATJEČAJ,  na uaba@inet.hr ili poštom :

        UDRUGA ANTIFAŠISTIČKIH BORACA I ANTIFAŠISTA GRADA ZADRA,

                                        Majke Margarite 3 , 23000 Zadar.

Svaki rad treba sadržavati Naslov rada, IME PREZIME , e-adresu ili  šifru autora, IZJAVU autora: Dajem ovlaštenje organizatoru Javnog natječaja UABA GZ da  bez  naknade može objaviti moj rad( navesti naslov rada) na internetu, javnim medijima , katalozima i knjigama. RADOVE TREBA DOSTAVITI   PROSUDBENOM ODBORU  DO 30. travnja  2020.g.

Proglašenje najboljih radova bit će  5. svibnja 2020. na FB stranici: @udruga1948.

Obavijest o nagrađenim radovima poslati  ćemo  6. svibnja 2020.   na e- adresu nagrađenih. Nagrađeni radove objavit ćemo na našoj FB STRANICI:  @udruga1948  i  u sredstvima javnog informiranja.

U Zadru 6.4. 2020.                                           Predsjednik :

                                                                     Miljenko Letinić v.r.

Pozivom na odluku Grada Krka od 16.03.2020. do daljnjega se obustavljaju sve aktivnosti članova udruge, uključujući dežurstva četvrtkom i petkom, sastanci i drugo.

O prestanku zabrane, biti ćete pravovremeno obaviješteni.

Poštovane!

Život svakog od nas obilježen je ljubavlju, potporom i žrtvovanjem žena, naših majki, supruga, sestara, prijateljica, kćeri, suradnica…Vi ste one koje bogatite naše živote i svijet u kojem živimo, stoga neka ovaj Dan žena doista bude Vaš praznik.

Tim povodom, u ime svojih suradnika i u svoje osobno ime, želim sretan Dan žena.

Predsjednik UABiA otoka Krka.

Pozivamo Vas na otvorenje izložbe u PETAK, 21. 2. u 18.00

KRK, GALERIJA DECUMANUS

Izložbu razgledajte: 21. 2. – 5. 3. 2020.

U zajedničkoj organizaciji Centra za kulturu Grada Krka i Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, u petak, 21. veljače 2020. godine, s početkom u 18.00 sati, u krčkoj Galeriji Decumanus otvara se prigodna fotografska izložba, i to u povodu 40. godišnjice Krčkog mosta

(19. 07. 1980. – 19. 7. 2020.).
Otok Krk postao je poluotok izgradnjom velebnog mosta koji ga je spojio s kopnom, piše Maks Peč u Sušačkoj reviji broj 75, navodeći, kako je 19. srpanj 1980. godine u povijesti ostao zabilježen kao ostvarenje sna svih otočana, projicirano u most koji je bio izuzetni graditeljski pothvat, ali i simbol napretka čitave Bodulije.
Nakon brojnih priprema, projekt izgradnje mosta krenuo je osnivanjem samostalne asocijacije kojoj je povjerena organizacija svih građevinskih poslova, točnije Poduzeća za izgradnju mosta kopno – otok Krk, sa sjedištem u Krku. Njezinim direktorom imenovan je Mate Mahulja, tadašnji predsjednik Općine Krk, a čiji je zdušni rad upotpunjavao financijski načelnik, ekonomist Lucijan Braut. U postupku provođenja licitacije za gradnju, najprihvatljivije ponude isporučile su Mostogradnja iz Beograda i Hidroelektra iz Zagreba, a prihvaćen je sistem armiranih lukova preko školja, i to s dva lučna nosača. U konačnici ostvaren je projekt inženjera Ilije Stojanovića iz Beograda (Mostogradnja), specifičan po korištenju premoštenja u dva dijela, s time da je veliki luk te konstrukcije, u rasponu od 390 metara, bio u ono doba najveći na svijetu.

Godine 1976., 21. lipnja, dobivena je građevinska dozvola, a beogradsko poduzeće uspjelo je privoljeti zagrebačkog inženjera Stanka Šrama da kao vrsni stručnjak prijeđe u Mostogradnju. Sama izgradnja trajala je četiri godine, a podatci o mostu tada su se mogli pronaći u svim relevantnim svjetskim časopisima. O mostu su, također, snimljeni i mnogi dokumentarci, dok su izgradnji, in situ, svjedočili brojni svjetski priznati stručnjaci. Kako se prilikom njegove izgradnje nisu mogli koristiti uhodani postupci, ispočetka je vladala nevjerica oko uspostave lukova, a s obzirom na njihovu veličinu, izvedivih isključivo korištenjem prednapregnutog armiranog betona. Konzolni način izvedbe zadavao je brige izvođačima, a temeljenje 18 metara pod morem predstavljalo je poseban izazov. No, unatoč svim problemima, izgradnja je dovršena, i most je uspješno pušten u promet! Tim činjenicama dodajmo, na kraju, i izjavu glavnog inženjera Šrama: Usudim se reći da za takvu realizaciju osim ideja, treba solidno znanje, iskustvo, a nadasve velika smjelost. Malo je vjerojatnosti da se ovoj generaciji pruži još jedna prilika takve vrste. Zato je nismo smjeli propustiti!

Izložba u povodu 40. godišnjice Krčkog mosta ostaje otvorena sve do 05. ožujka, a postav je moguće razgledati svakim radnim danim od 10.00 – 13.00 sati ili uz prethodnu najavu organizatoru Centru za kulturu Grada Krka telefonom na 051 220 041 ili mailom na kultura@gradkrk.net.

 

Memorijalni muzej NOB-a u Puntu biti će otvoren za posjetitelje
PETAK 31.01.2020. od 18 do 20 sati
i
SUBOTA 01.02.2020. od 18 do 20 sati

Tema ovogodišnje Noći muzeja je 40. godišnjica izgradnje Krčkog mosta.

Most Krk povezuje najsjeverniji i najveći hrvatski otok s kopnom, a njegova duljina iznosi 1,7 km. Sastoji se od dva luka, Velikog i Malog. Velikim lukom premošten je morski tjesnac Tihi kanal, a malim lukom Burni kanal. Raspon velikog luka iznosi 390 m i najduži je luk izgrađen od armirano – betonske konstrukcije na svijetu. Dionica se nalazi na državnoj cesti D102. Ukupno most Krk s pristupnim cestama: 7,19 km

Za organizaciju i izgradnju „Krčkog mosta“ mnogi misle da je u velikom dijelu za Krčki most zaslužan Mate Mahulja.

Da se mnogi još uvijek sjećaju pokojnoga Mahulje svjedoči i pismo našeg čitatelja ing. Branka Maršala iz Punta, napisanog upravo u povodu obljetnice mosta.
– Mate Mahulja stoji kao spomenik vremena u kojem je otok Krk doživio svoj potpuni preobražaj, ali i vremena kad je Krk živio s prašnjavim cestama, vezan samo brodskom vezom s kopnom, bez cjelodnevne električne energije, sa slabim vodoopskrbnim sustavom. Mahulja je imao sposobnost okupiti sve koji su mogli pomoći, na otoku i izvan njega, oko ideje izgradnje mosta, koju je prezentirao na otoku još 1960. godine. Uvjeravao je zagrebačke rukovodioce, vodio brigu oko financijske konstrukcije, formirao poduzeće za izgradnju mosta, bio je njegov direktor, dogovorio je niz kredita za gradnju od Riječke banke, Zagrebačke banke i Jugobanke iz Rijeke, kao i ulaganje nepovratnih sredstava od Jugoslavenskog naftovoda, Ina Rafinerije nafte Rijeka i Skupštine općine Krk. Gradnja mosta počela je 10. travnja 1976. godine, završena je 19. srpnja 1980. Zašto je trebalo tako dugo vremena od 1960. do početka gradnje? Trajale su rasprave kakav most izgraditi, viseći, željezni ili armirano-betonski, trajalo je i projektiranje i traženje graditelja. Mate je morao pronaći i način kako vraćati novac, jer u SFRJ nije bilo naplate mostarine, za razliku od morskog prijevoza, pa je išao u Beograd i od predsjednika Izvršnog vijeća SFRJ Mate Špiljaka dobio obećanje o uvođenju mostarine. Na narodnoj svečanosti otvaranja mosta Mahulja je podnio izvještaj o gradnji, a vrpcu je u znak otvaranja prerezao Cvijetin Mijatović, predsjednik Predsjedništva SFRJ. Taj milenijski čin, tu viziju gradnje mosta, ostvario je Mahulja okupivši entuzijaste slične sebi – napisao je među ostalim Branko Maršal uz poruku kako se ne smiju zaboravljati vizije, upornost i ostvarenja ljudi kakav je bio Mate Mahulja.

 

Planovi za budućnost?