Društvo|18/5/2026.|
Piše: Nenad Jovanović
Predstavljena knjiga o Krčanima u zatvorima od 1941. do 1945.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata u fašističke, nacističke i ustaške zatvore i logore odvedeno je 487 stanovnika otoka Krka, od kojih je 141 stradalo u njima. Iz ustaških zatvora i logora nije se vratio nitko, rečeno je na predstavljanju knjige Tvrtka Božića “Krčani u fašističkim, nacističkim i ustaškim zatvorima i logorima 1941. – 1945.”
Goran Hutinec, Tvrtko Božić i Darko Fanuko
foto Nenad Jovanović
Od 1941. do 1945. u fašističke, nacističke i ustaške zatvore i logore odvedeno je 487 stanovnika otoka Krka, od kojih je 141 stradalo u njima. Iz ustaških zatvora i logora nije se vratio nitko, rečeno je na predstavljanju bogato opremljene knjige Tvrtka Božića “Krčani u fašističkim, nacističkim i ustaškim zatvorima i logorima 1941. – 1945.” upriličenom 15. maja u prostorijama SABA RH u Zagrebu.
– Inicijativa da se evidentiraju otočani koji su bili žrtve fašističkog terora potječe iz 2012. kad je u Krku organizirana izložba posvećena krčkim stradalnicima. Tada je na osnovu pojedinačnih parcijalnih izvora evidentirano ukupno 185 zatočenika u fašističkim i nacističkim logorima, od kojih se njih 60 nikad nije vratilo svojim obiteljima – rekao je Darko Fanuko, predsjednik Udruge antifašista otoka Krka, ističući da je do sada izdala knjige o D’annunzijevoj okupaciji i o otoku Krku za vrijeme Prvog svjetskog rata.
– Istraživanja su rađena cijelo vrijeme, a na knjizi se intenzivno radilo zadnje tri godine u suradnji sa stanovništvom, jer iza svake brojke i podatka stoji čovjek – rekao je Fanuko.
– Ova knjiga je primjer da se može pokazati kako se mora pristupati temama koje nas pritišću, a iako govori o Krku, mjesto joj je u svakoj biblioteci – rekao je historičar i recenzent knjige povjesničar Goran Hutinec.
– Ovo je prvi put da je na hrvatskom jeziku objavljen popis logora gdje su bili zatvoreni ljudi iz ovih krajeva. Mi znamo za glavne logore, npr. Aušvic, Mauthausen…, ali je bio cijeli niz drugih, a manje poznatih logora. Knjiga otkriva sudbine pojedinaca koji su dijelili sudbinu miliona u svijetu i stradali na raznim mjestima. Većina odvedenih ljudi su bili Hrvati antifašisti koji su kao obični ljudi postali robovi – kazao je Hutinec i osudio problematiziranje proganjanja odgovornih za zločine u Drugom svjetskom ratu.
Svi uhapšeni prošli su zatvore u Rijeci i Trstu, odakle su raspoređivani sve do Sicilije. Zbog stanja na bojištu internirci su više puta premještani, pa je tako Antica Franolić iz Punta boravila u ukupno 13 zatvora
– Rezultat dugogodišnjih istraživanja pokazao je da se početni broj krčkih zatočenika gotovo utrostručio, a povećao se očekivano i broj smrtno stradalih. Pri tome nisu uračunati oni koji su umrli nakon povratka iz logora ili preko organizacije Todt bili na radu u Njemačkoj odnosno stradali kao žrtve akcije odmazde – kazao je autor knjige Tvrtko Božić.
– Fašistička vlast na otoku svakodnevno je radila represiju nad otočnim stanovništvom s namjerom da suzbije pokušaj bilo kakvog otpora. Najviše su stradali stanovnici Punta koji su se najjače oduprli D’Annunzijevim snagama, ali i Vrbnika i Krka. Vlasti su znale koga treba odvesti putem prokazivanja, jer su računali na siromaštvo ljudi koji se nisu oporavili od Prvog svjetskog rata, pa su za dodatnu hranu tražili informacije. Osim toga, civilna uprava je, kad je Krk zauzet, preuzela građu i opširne policijske dosjee Banovine Hrvatske – podsjetio je Božić, naglasivši da su svi uhapšeni prošli zatvore u Rijeci i Trstu, odakle su raspoređivani u zatvore i logore sve do Sicilije. Zbog stanja na bojištu internirci su više puta premještani, pa je tako Antica Franolić iz Punta boravila u ukupno 13 zatvora.
Među prisutnima je bio i kineski ambasador Qi Qianjin (Foto: Nenad Jovanović)
– Najveći otpor pružali su katolički svećenici na čelu s biskupom Josipom Srebrnićem, komunisti i intelektualci poput učitelja koji su se suprotstavljali talijanizaciji. Samo do kraja 1941. represija je zahvatila trećinu pripadnika klera od ukupno 60 koliko ih je bilo na otoku. Tokom dva mjeseca partizanske vlasti nakon kapitulacije Italije 1943. nije bilo hapšenja, a onda je slijedila njemačka okupacija koja je bila mnogo brutalnija od talijanske, tako da je 1944. bila najteža. Kako je na Krku djelovala partizanska udarna četa sa stotinjak boraca, Nijemci su nakon njihovih akcija hvatali nevine civile i odvodili ih u logore s oznakom “sumnja za suradnju s banditima”. Kako su Puntari i Baščani bili ribari i pomorci, njih su Nijemci slali u luke Hamburg i Bremen, pričao je Božić.
Govoreći o ustaškim logorima, Božić je istaknuo da su tamo završili Krčani koji su bili članovi KPJ ili partizani.
– Nitko se od njih nije vratio, a po nekim zapisima Marijan Ostrogović, porijeklom iz Vrbnika, sudjelovao je u proboju iz Jasenovca 1945. godine. Ne zna se je li tom prilikom poginuo ili se priključio partizanima i stradao u borbama za oslobođenje Rijeke. Ne smatram da smo potpuno završili, ali smo popisali preko 90 posto interniranih – zaključio je Božić.
Prije promocije u Zagrebu, održane su promocije u Krku gdje se skupilo 250 ljudi, te u Rijeci s nekoliko desetina prisutnih. Među prisutnima uz više naučnih radnika, predstavnika nekih institucija i antifašista te kineski ambasador Qi Qianjin.