Ova brošura posvećena je svim sudionicima Narodnooslobodi- lačkog pokreta (NOP) moslavačkog i čazmanskog kraja i žrtvama fašističkog terora prigodom obilježavanja 70. obljetnice osniva-
nja Prve moslavačke brigade, Brigade Matija Gubec i oslobođenja
Čazme.

Brošura je namijenjena svima, a naročito mladima koji antifa- šizam prihvaćaju kao trajnu civilizacijsku vrijednost. U brošuri je opisan čazmanski kraj prije i tijekom Drugog svjetskog rata, doprinos i žrtve žitelja Čazme i Moslavine u Narodnooslobodilačkoj borbi (NOB) 1941–1945. Brošurom će se pridonijeti da se očuvaju i
njeguju tekovine, tradicija, kulturna i spomenička baština NOB-a, te da se poštuje čast i dostojanstvo sudionika i žrtava u NOB-u.

Pri izradi brošure korišteni su autentični materijali, građa, ko-pije i fotografije, objavljene u ranijim sličnim brošurama i knjigama, kao i materijali pohranjeni u Gradskom muzeju Čazma. Korišteni su originalni izvodi iz knjiga: Poimenični popis žrtava koncentracijskog logora Jasenovac” 1941–1945. s podatkom o 534 pogubljena žitelja s područja Čazme, kao i dijelovi knjige Rušenje antifašističkih spomenika u Hrvatskoj 1990–2000., koji se odnose na područje bivše Općine Čazma.

Antifašistički pokret se danas nalazi pred velikim izazovima koji između ostalog uključuju i postavljanje pitanja gdje je taj fašizam protiv kojeg se bori i može li se cijeli politički pokret graditi na protivljenju drugom pokretu bez jasnog nuđenja alternative. Brošura “Desni ekstremizam” ima za cilj davanje osnovnih informacija o povijesti, karakteristikama i izvorima ekstremne desnice nakon Drugog svjetskog rata. Proučavanje tog fenomena ključno je za razumijevanje nužnosti antifašističkog pokreta u suvremenom svijetu. Ova brošura nije sveobuhvatna enciklopedija desnog ekstremizma nego uvodna i edukativna brošura namijenjena prije svega mladima koji žele bolje razumjeti svijet oko sebe. Nadamo se da će u njoj neke odgovore naći već aktivni antifašisti, kao i oni koji će to tek postati.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv fašizma, antisemitizma i ksenofobije, kojim se obilježava nacistički pogrom nad Židovima poznat kao Kristalna noć, “Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske” i “Alerta – Centar za praćenje desnog ekstremizma i protudemokratskih tendencija” organizirali su 10. studenog okrugli stol na temu desnog ekstremizma u Europi. U prostoru galerije Nova u središtu Zagreba, koja se pokazala premalom za zainteresiranu publiku svih generacija, u diskusiji su sudjelovali mladi politolozi, filozofi,
povjesničari i sociolozi iz Ljubljane, Splita, Beograda i Zagreba.
U kasnijoj diskusiji s publikom otvorile su se teme uloge institucije Crkve u širenju desnoekstremističkih ideja, te se problematizirao i koncept “ekstremizma” kao najbolji termin za označavanje onih tendencija koje oživljavaju neke elemente fašističke ideologije. Najavu okruglog stola i intervjue sa sudionicima objavili su Novi list i Novosti,
kao i brojni internetski portali. Na temelju izlaganja sudionika, diskusija s okruglog stola i drugih doprinosa izdajemo ovu informativnu publikaciju na temu desnog ekstremizma.

Borba za socijalna i politička prava žena u našoj zemlji razvija se u okviru antifašističkog pokreta i borbe za demokraciju, slobodu i jed- nakost početkom 20. stoljeća. U Hrvatskoj su hrabre žene organizirale javne prosvjede protiv kapitalističkog patrijarhalizma. Jedna od njih bila je i književnica Marija Jurić Zagorka (Golubovec, 1873.- Zagreb, 1957.). Ona je tridesetih godina prošlog stoljeća u vrijeme zabrane štrajkova, organizirala žene koje su poslije mise, na Markovu trgu u Zagrebu, tražile pravo glasa i socijalnu jednakost. Do Drugog svjetskog rata žene su bile pod patronatom muža ili određenog tutora po čijim odredbama su morale živjeti i odgajati djecu. Protest žena, sa zahtjevima za humanije uvjete rada i građanska prava, organizirala je tih godina u Splitu i Anka Berus. Socijalistički pokret bio je znak buđenja društvene svijesti i bio je opasan za diktaturu koju je nametala vlast.

Poznanovec je zaista među prvim selima u Hrvatskom zagorju po svojem sudjelovanju u antifašističkom NOR-u.
Kao jedan od buntovnika protiv nenarodnih režima prije rata i sela koje je već u samom početku osnutka bojkotiralo “endehaziju”, u kojem je dignut ustanak, i po masovnosti sudjelovanja u NOB-u, Poznanovec se brzo pročuo u cijelom Zagorju kao selo partizansko. I taj epitet selo je nosilo tijekom cijelog
rata, a zadržalo gaje i do današnjih dana.
Iz Poznanovca je bilo u partizanima, ili je aktivno sudjelovalo na drugi način u NOB-u, preko 300 njegovih žitelja. Skoro da nije bilo obitelji, ne računajući nekoliko njih iz kojih su bili na drugoj strani, da netko od članova nije bio borac u jedinicama Narodnooslobodilačke vojske ili politički radnik na terenu, a znatan
broj obitelji su kompletno bile u partizanima, odnosno sudjelovale organizirano u NOP-u.

Moša Pijade, podpredsjednik AVNOJ-a: Ravnopravnost Srba i Hrvata u Hrvatskoj
Što znači odluka ZAVNOH-a o ravnopravnosti Hrvata i Srba i Hrvatskoj

Izdaje Izvršni odbor Narodno-oslobodilačke fronte Hrvatske
Štamparija „Vjesnik“, 1944.
Format: 15,5 x 11,5, 9 stranica,

Brošura: Svi trebaju/znati
Izdao Agitprop Oblasnog komiteta KPH za Slavoniju (bez godine izlaženja)
Format: 22 x 16 cm, 6 stranica + naslovnica (ilustrirano)
Umnoženo na ciklostilu
(rijedak primjerak)
Sadržaj:
★ Zašto volimo Tita, str. 1-2;
★ Što kažu saveznici o nama, str. 3-4;
★ Kud se dade car Nemanje blago, str. 5-6.
ISBN 978-953-7587-45-1

Brošura: ANDRIJA HEBRANG PODPREDSJEDNIK PREDSJEDNIŠTVA ZAVNOH-A:
NOVA VELIKA POBJEDA NARODA JUGOSLAVIJE
Preštampano iz „Naprijed“ br. 61. (podaci s korica)
Kordun, Štamparija „Naprijed“, 1944.
Format: 16 x 12 cm, 8 stranica + naslovnica
Na poleđini natpis: SMRT FAŠIZMU – SLOBODA NARODU
ISBN 978-953-7587-41-3

Brošura: ANDRIJA HEBRANG: JAČAJMO JEDNISTVO/NARODNIH REDOVA, 1944. IZDANJE „NAPRIJED“ ORGANA KOMUNISTIČKE PARTIJE HRVATSKE (članci)
Štamparija „Naprijed“, 1944. (Kordun ?)
Format: 15,5 x 11,5, 19 stranica + korice
Na poleđini dolje: Štamparija „NAPRIJED“

Sadržaj:
★ Ravnopravnost i jedinstvo naroda u federativnoj Jugoslaviji, str. 3-7. (preštampano iz „Naprijed“ br. 44 od 26. ožujka 1944.);
★ Sabor slobodne i ujedinjene Hrvatske, str. 8-14. (preštampano iz „Vjesnik“, br. 14 od 25. svibnja 1944.);
★ Slomimo otpor sektaša, str. 15-19. (preštampano iz „Naprijed“ br. 21 od 8. rujna 1944.);
ISBN 978-953-7587-36-9

Zvečevo (Papuk)
Izdao Agitprop Oblasnog komiteta KPH za Slavoniju (bez oznake godine)
Format: 21 x 14,5 cm, 8 stranica + naslovnica
Umnoženo na ciklostilu
Na poleđini natpis: IZDAO AGITPROP OBLASNPG KOMITETA KPH/ZA SLAVONIJU
Sadržaj (otisnut na naslovnici):
? Za što brži završetak rata Iz „Naprijeda br. 21), str. 1-3;
? O borbama na Balkanu (Crvena zvijezda , Moskva, 1. listopad 1943.), str. 4-5;
? U nove borbe do konačne pobjede, 6-8.
ISBN 978-953-7587-51-2

Izdala Tehnika Komande Vinkovačkog (bosutskog) područja, listopad 1944.
Umnoženo na šapirografu
Format: 21 x 14,5 cm, 10 stranica
ISBN 978-953-7587-38-3

Brošura: ČETNICI/U SLUŽBI/NARODNIH NEPRIJATELJA – Dokumenti o izdaji Draže Mihailovića, ministra jugoslavenske izbjegličke vlade i njegovog četničkog povjerenika za Slavoniju majora Dušana Janjića
Mjesto izvedbe: Zvečevo
Izdanje Glasa Slavonije, rujan 1943.
Format: 24 x 16 cm; 33 stranica + naslovnica
Umnoženo na ciklostilu

Sadržaj:
★ Jugoslavenska izbjeglička „vlada“ i njen ministar Draža Mihailović odveli su četnike u službu Njemaca i Talijana, str. 1-5;
★ Pokušaji četnika da prodru u Slavoniju, str. 6-7;
★ Dokumenti četničke rabote u Slavoniji, str. 7-31;
★ Bratstvo srpskog i hrvatskog naroda najveći plod naše borbe, str. 31-33
ISBN 978-953-7587-32-1