2. Dani antifašizma na Krku
1. Dan
Svečano proslavljena 79. obljetnica oslobođenja otoka Krka
Milovan Kirinčić 17.04.2024.
Iako prognoza vremena nije bila baš obećavajuća, ipak je prijepodne 17. travnja 2024. mnoge pristigle s raznih dijelova otoka Krka na obilježavanje 79. obljetnice oslobođenja otoka Krka u Omišlju dočekalo i pozdravilo sunce.
Mantinjadom u izvedbi omišljanskih sopaca Antona i Zorana Đunđeka, državnom himnom koje je izveo Antonio Bogojević i minutom šutnje za sve poginule borce NOR-a i u Domovinskom ratu započela je u Društvenom domu svečanost.
Prigodnim su se govorima okupljenima u Društvenom domu Omišalj obratili Darko Fanuko, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, Dinko Tamarut, predsjednik SABiA PGŽ te u ime domaćina, Općine Omišalj Jelena Bigović. Zaključak svih je bio da je „antifašizam naša prošlost, sadašnjost i budućnost“.
Kroz program je vodila dokazano izvrsna Gordana Gržetić. a u kulturno-zabavnom dijelu programa sudjelovali su Zbor Osnovne škole Omišalj u pratnji Davora Burlovića na klaviru i učenica Ana Jakominić koja je kazivala pjesmu Josipa Pupačića „Ne može se rastati od mene“.
Na kraju je Darko Fanuko uručio povelje dugogodišnjim vrijednim i odanim članovima UABA za osobite zasluge u razvoju i unapređivanju antifašizma, za promicanje ideje antifašizma kao jednog od temelja moderne, demokratske, suverene i proeuropske Hrvatske, Biljani Andrić iz Podružnice općine Baška. Milenku Bašiću iz Podružnice općine Omišalj, Romanu Kovaču iz Podružnice općine Punat-Stara Baška, Kati Panić iz Podružnice grada Krka, Marici Pavačić iz Podružnice općine Dobrinj i Olgi Smajić iz Podružnice općine Malinska-Dubašnica.
U znak zahvalnosti za višegodišnju pomoć i potporu u radu UABA, za promicanje ideje antifašizma priznanje Udruge antifašističkih boraca i antifašista dobili su Boris Kovač iz Podružnice Punat-Stara Baška i Zdravko Žic iz Podružnice Punat-Stara Baška te na kraju zahvalnica Udruge antifašističkih boraca i antifašista uručena je načelniku Općine Punat Danijelu Strčiću.
Druženje je nastavljeno uz odličnu kraljevičku klapu „Tramuntana“ i maneštru koju je pripremilo osoblje restorana „Rivica“ iz Njivica.
Napomenimo da se u domaćinstvu obilježavanja Dana oslobođenja otoka Krka izmjenjuju jedinice lokalne samouprave. Za sljedeću godinu domaćinstvo će, kako je na ovoj svečanosti rečeno, preuzeti Općina Baška.
2. Dan
Predavanja na temu: Drugi svjetski rat 1943. do 1945.
Manifestacija 2. Dani antifašizma na Krku nastavljena je u petak, 19. travnja, izlaganjima na temu Drugi svjetski rat 1943. do 1945., koja su održana u Velikoj vijećnici Grada Krka.
Prvo izlaganje pod nazivom „Antifašistički otpor njemačkoj okupaciji na otoku Krku
- do 1945. godine“ održala je Gordija Marijan, u zamjenu za Denisa Buljata.
Najbitnije za antifašistički otpor njemačkoj okupaciji na Krku možete pogledati na slijedećoj poveznici:
ZAKLJUČCI SA PREDAVANJA SU:
- Stanovništvo otoka Krka većinski se stavilo na stranu NOP-a, unatoč neusporedivo većoj brutalnosti njemačke okupacije.
- Krk je bio važan transportni centar između dalmatinskih otoka i kopna.
- Za razliku od perioda talijanske okupacije, po otoku su se izvodile smione borbene akcije.
- Problem dezerterstva i izbjegavanja mobilizacije postojao je na Krku do kraja rata.
- Komunistička partija postala je glavna politička snaga na otoku
U izlaganju pod nazivom „Čedo Žic (1922. – 1944.) – mladost posvećena antifašizmu“, Tvrtko Božić je iznio mnogo manje poznatih podataka.
Više o Čedu Žicu i njegovom antifašističkom radu možete pogledati na poveznici:
Čedo Žic rodio se 22. lipnja 1922. godine u Krku, u obitelji intelektualaca (oca Ivana i majke Anke, rođene Benko), poginuo je u noći između 22. i 23. veljače 1944. godine, kad je izgubio život u ledenim valovima mora između Crikvenice i Šila u 22 godini života.
Omiljen među mladima kao čovjek i aktivist, Čedo je doživio posmrtnu počast kada je krčka srednja škola, tadašnji Centar usmjerenog obrazovanja, 1960. godine nazvana njegovim imenom.
Škola je nosila ime Čede Žica do promjene 1991. godine, a o tome i danas svjedoči spomen-ploča na školskom pročelju kao i njegova bista u atriju škole koja sada nosi naziv srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir.
Čedo je živio i dao svoj mladi život za vrijednosti i ideale prikazane na ovoj slici.
3. Dan
-
Memorijal putevima partizanske veze Vis – Krk – Kopno u organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka.
U subotu 20.travnja 2024. godine održan je 7. Memorijal putevima partizanske veze, ove godine bila je dionica od Hlape preko Županja, “Čiste”, između Klimna i Šila do Polja.
Na Memorijalu je učestovalo 27 članova koji su nakon okupljanja u Hlapi kod Društvenog doma položili vjenčić i zapalili svijeću kod spomen ploče postavljene na fasadi Društvenoga doma u Hlapi.
Sudionici su posjetili mjesto gdje se je po noći dovozila roba iz Konoba i ostavljala na dogovoreno mjesto da bi je drugi dan žene i mladi dobrinjštine pakirali u naprtnjače ili pohranjivali u bunkere. Razgledali su jedan od bunkera za smještaj dopremljene, hrane ili oružja nakon čega smo krenuli šumskom stazom prema Županjama i obale na području “Čista”.
Čamcima koji su inače bili potopljeni i prethodno osposobljeni za plovidbu dopremljena je prevožena do Kačjaka na kopnu, gdje su istu prihvaćale žene Crikvenice i okolice da bi istu nosile do partizanskog logora Praprot u Gorskom kotaru .
Nakon kratkog odmora uz more krenuli smo prema Šilu i Polju gdje smo kod spomenika poginulim mještanima Polja i Šila položili vijenac i zapalili svijeću za trideset i dvoje mještana poginula za vrijeme II svjetskoga rata.
Memorijal je završio ručkom u Društvenom domu Polje i prigodnim druženjem članova memorijala sa mještanima.
Tekst Darko Fanuko, slike Mazi Darko.
