Obilježavanje Dana antifašističke borbe na Tuhobiću – 22.lipnja 2023.
Članovi Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka ove godine priključili su se obilježavanju Dana antifašističke borbe na Tuhobiću.
– Na Dan antifašističke borbe sjećamo se osnutka prvog partizanskog odreda nedaleko Siska u šumi Brezovica. Svega nekoliko mjeseci kasnije na Tuhobiću domaći ljudi ovoga kraja, iz Hreljina, Bakra, Kastavštine, Grobnika, Rijeke, otoka krenuli su u borbu protiv tada najmoćnije vojske, Wehrmachta, koji je žario i palio Europom. Na putu im se našla partizanska vojska. Na putu su im se našli naši nonići i none.
Na proslavi na Tuhobiću govorili su gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, zamjenik primorsko-goranskog župana Vojko Braut, gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić, predsjednik UABA-e Rijeka Vojko Obersnel, predsjednik Saveza antifašista i antifašističkih boraca PGŽ Dinko Tamarut te predsjednik UABA-a Bakar Marijan Polić.
Gradonačelnik Rijeke Filipović na Tuhobiću je čestitao Dan antifašističke borbe, kad se prisjećamo osnutka prvog antifašističkog odreda. „Samo nekoliko mjeseci kasnije, ovdje na Tuhobiću, domaći ljudi, judi ovega kraja, ljudi s Hreljina, Bakra, Kastavštine, Grobnika, Rijeke, krenuli su u borbu protiv tada najmoćnije vojske, Wehrmachta, koji je žario i palio Europom. Deset godina od dolaska Hitlera na vlast pripremali su se da osvoje čitav svijet. Na putu im se našla partizanska vojska, naši nonići i none – pokret otpora bio je masivan, u Hrvatskoj u postotku možda i najmasovniji u Europi. Naš narod digao se na oružanu borbu na poziv Komunističke partije Jugoslavije i druga Tita. Te 1941. godine teško je bilo vjerovati u uspjeh, no trudom, radom, samoprijegorom i širokom podrškom naroda taj pokret je uspio.
Kad se izjednačava komunizam i antifašizam trebamo se zapitati samo jednu stvar: kakva bi povijest bila da antifašizma bilo nije?
Zadatak naše generacije je da unuci unuka partizana znaju da, kada šetaju Rijekom, zašto se ulica zove Bože Vidasa, Može Albaharija, Rikarda Benčića, zašto se dvorana zove Dinko Lukarić. To su heroji koji su prije više od 80 godina krenuli ovdje, na Tuhobiću, u borbu koja je bila neizvjesna. Uvijek moramo biti ponosni na naše noniće i none – naš zadatak je da svi znaju da je ta borba bila pravedna i da su u taj rat krenuli vođeni idealima.
Predsjednik UABA-e Rijeka Obersnel istaknuo je kako se možemo ponositi onime što su antifašisti, partizani postigli u Drugom svjetskom ratu.
„Nema razloga da se toga sramimo, da se to potiskuje i da se to zaboravlja. Apsolutno mi je nejasno zašto se danas u udžbenicima osnovnih i srednjih škola ta slavna povijest Hrvatske spominje gotovo zanemarivo. Odredi u Sisku, na Tuhobiću, Bribiru… su bile prve organizirane jedinice otpora protiv nacističke Njemačke i fašističke Italije, koje su tada porobile cijelu Europu osim Velike Britanije. Nema razloga da se time ne hvalimo, jer to nema niti jedni drugi europski narod“, kazao je predsjednik UABA-a Rijeka Vojko Obersnel.
Gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić i zamjenik primorsko-goranskog župana Vojko Braut osvrnuli su se i na noviju povijest te sadašnju situaciju, odnosno Domovinski rat i rat u Ukrajini.
– Koliko god mi govorili da je fašizam pobijeđen, da ga više nema, on je itekako živ među nama. Svjedočili smo fašizmu u liku Šljivančanina ispred bolnice u Vukovaru, u masovnoj grobnici na Ovčari, u Srebrenici, razorenom Dubrovniku, odnosno svemu onom što je u Domovinskom ratu hrvatski narod morao proći da bi ostvario slobodu i neovisnost. Danas svjedočimo i gledamo na malim ekranima što se događa u Ukrajini. Moramo biti oprezni jer zmija za koju smo misli da je davno zgažena i dalje živi. Ratu nema kraja. Jedino nas na okupu, snažne i u zajedništvu može držati sloga, onakva sloga kakvu su doživljavali borci od ’41. do ’45. i oni od ’91. do ’95., te da mladim ljudima prenosimo naša iskustva i spoznaje, rekao je Klarić.
Gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić i zamjenik primorsko-goranskog župana Vojko Braut osvrnuli su se i na noviju povijest te sadašnju situaciju, odnosno Domovinski rat i rat u Ukrajini.
– Koliko god mi govorili da je fašizam pobijeđen, da ga više nema, on je itekako živ među nama. Svjedočili smo fašizmu u liku Šljivančanina ispred bolnice u Vukovaru, u masovnoj grobnici na Ovčari, u Srebrenici, razorenom Dubrovniku, odnosno svemu onom što je u Domovinskom ratu hrvatski narod morao proći da bi ostvario slobodu i neovisnost. Danas svjedočimo i gledamo na malim ekranima što se događa u Ukrajini. Moramo biti oprezni jer zmija za koju smo misli da je davno zgažena i dalje živi. Ratu nema kraja. Jedino nas na okupu, snažne i u zajedništvu može držati sloga, onakva sloga kakvu su doživljavali borci od ’41. do ’45. i oni od ’91. do ’95., te da mladim ljudima prenosimo naša iskustva i spoznaje, rekao je Klarić.
– Povijest nas je naučila da zlo dolazi potiho, podmuklo. To je nešto što se pokazalo u Drugom svjetskom ratu koji nije započeo invazijom u jednom danu već nizom malih sukoba kroz nekoliko desetljeća, popuštanjem prema nekim novim silama koje su se u to vrijeme u Europi rađale. Upravo stoga jedna od osnovnih funkcija obilježavanja jest prisjetiti se kako bi učili iz povijesti. Danas živimo u svijetu koji se je nakon dugogodišnjeg mira, barem na području Europe, počeo mijenjati. Moramo biti spremni te se protiv rata boriti edukacijom, osvješćivanjem problema, tolerancijom i razgovorom. Mislim da još uvijek ima nade za nas te situaciju u globalnom smislu može završiti dobro, ali samo pod uvijetom da izvučemo određene poruke iz povijesti, zaključio je Braut.
Prisutnima su se obratili i Marijan Polić, predsjednik UABA-e grada Bakra te Dinko Tamarut, predsjednik SABA-e PGŽ-a koji je istaknuo da su i jedinice Narodnooslobodilačka vojske dale nemjerljiv doprinos u završnim borbama za oslobođenje domovine, ali su pretrpile i razne strahote kojih se, kaže, ne smije zaboraviti.
– Žrtve Podhuma, Lipe, Kampora i svih drugih mjesta ne smiju nikada biti zaboravljene, istaknuo je Tamarut.
Obilježavanju Dana antifašističke borbe na Tuhobiću pridružilo se i brojno stanovništvo među kojima i preživjeli borci Branko Jadro i Rade Šubat, a cijeli je program obogatio nastup zbora Udruge umirovljenika Grada Rijeke te članova Narodne čitaonice Trsat, dok je profesor povijesti Bore Štrbac okupljene upoznao s povijesnim događanjima.
Nakon obilježavanja krenuli smo prema Lokvama da bi razgledali isušeno lokvarsko jezero, isušeno zbog remonta i održavanja hidroenergetskog sustava Vinodol. Posljednji put to je učinjeno prije 22 godine, a povlačenjem vode otkrilo se ono što se pod njom skrivalo od 1950-ih kada je jezero izgrađeno. Ispod jezera su ostaci nekadašnjeg naselja Srednji Jarak u kojem je živjelo oko 400 ljudi. Vide se ostaci kuća, pilana, slavna cesta Lujzijana i Carev most.
