1. Dani antifašizma na Krku 17. – 22.4.2023.
- Dani antifašizma na Krku
Udruga antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka organizirala je ove godine premijerno izdanje Dana antifašizma na Krku. Riječ je o trodnevnom događanju koje je u ponedjeljak, 17. travnja, započelo u Puntu tradicionalnom proslavom Dana oslobođenja otoka Krka.
- dan: Proslava Dana oslobođenja otoka Krka 17. travnja 2023.
U prepunoj velikoj dvorani Narodnog doma u Puntu, 17. travnja 2023. godine, upriličena je centralna proslava Dana oslobođenja otoka Krka. Proslavu koju svake godine organizira drugo otočno općinsko središte, ove je godine uz Udrugu antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka organizirala Općina Punat. Bila je to 78. godišnjica oslobođenja otoka Krka.
Već na samom ulazu u Narodni dom, lijepo iznenađenje – posjetitelje su u špaliru dočekale članice Mažoretkinja otoka Krka.
Program je tradicionalno započeo Mantinjadom, državnom himnom i minutom šutnje za sve poginule borce u Narodnooslobodilačkoj borbi kao i u Domovinskom ratu, a kroz program je vodila Gordana Gržetić. Prigodnim su se govorima okupljenima obratili Darko Fanuko, predsjednik UABiA-e otoka Krka, Daniel Strčić, načelnik Općine Punat, kao i Dinko Tamarut, predsjednik SABiA PGŽ koji je pročitao pozdravno pismo podrške župana Zlatka Komadine. Zaključak svih govornika bio je da je „antifašizam naša prošlost, sadašnjost i budućnost“.
Izuzetno je lijep bio kulturno–zabavni program u kojemu su sudjelovali folkloraši KUD-a Punat, puntarska klapa Rašketa, mladi pjevači Etel Barši i Franko Žic iz Područne škole Punat uz pratnju na klavijaturama učitelja Glazbene kulture Jurice Goje, recitatori Erin Orlić i Lorena Justić te srednjoškolci Lucija Derenčinović i Lovro Grdinić.
Na kraju su Darko Fanuko i Katarina Bunjevčević Panić, tajnica UABiA otoka Krka, uručili povelje dugogodišnjim vrijednim i odanim članovima UABiA otoka Krka za osobite zasluge u razvoju i unapređivanju antifašizma, za promicanje ideje antifašizma kao jednog od temelja moderne, demokratske, suverene i proeuropske Hrvatske, zatim priznanja u znak zahvalnosti za višegodišnju pomoć i potporu u radu UABiA otoka Krka te na kraju zahvalnice za različite potpore ili doprinos radu Udruge. Nakon završetka svečanog programa uz pjesme klape Rašketa, svi su nazočni bili počašćeni šurlicama i napitcima.
- dan: Predavanja na temu: Početci i Drugi svjetski rat (1941. – 1943.)
Manifestacija 1. Dani antifašizma na Krku nastavljena je u utorak, 18. travnja, izlaganjima na temu Početci i Drugi svjetski rat (1941. – 1943.), koja su održana u Velikoj vijećnici Grada Krka.
Prvo izlaganje pod nazivom „Antifašizam–fašizam: nekad i danas“ održao je Romano Kovač. Izlaganje je započeo dolaskom fašista na vlast u Italiji i nacista u Njemačkoj. Poseban je dio predavanja posvetio činjenici da fašizam i nacizam nisu nestali iz javnog prostora diljem Europe nego da postoje i djeluju mnoge neofašističke i neonacističke skupine. Podsjetio je na riječi nobelovca Ive Andrića: „Dođu tako ponekad vremena kada pametan zašuti, budala progovori, a fukara se obogati“.
U izlaganju pod nazivom „Krčani u Španjolskom građanskom ratu“, Tvrtko Božić je iznio mnogo manje poznatih ili čak nepoznatih podataka o sudionicima Španjolskog građanskog rata 1936. – 1939. potkrijepljeno faksimilima originalnih dokumenata i fotografija te brojčanim podacima. Tako su slušatelji doznali da je u tome ratu u Internacionalnim brigadama sudjelovali dobrovoljci iz čak 54 države, njih oko 40.000 do kraja rata od čega oko 35.000 boraca u internacionalnim brigadama. Među njima je iz bivše Kraljevine Jugoslavije 421, od čega 106 s područja današnje Primorsko-goranske županije. Među dragovoljcima bili su Franjo Mrakovčić iz Kornića, Franjo Žic iz Punta, Ivan Linardić iz Linardići, Mate Volarić iz Risike, Mate Depope iz Skrbčići, Ivan Johan Derenčinović iz Jurandvora, Anton Brusić iz Risike. Svi su bili ekonomski emigranti i u Španjolsku su došli kao dragovoljci iz Alžira, Belgije i Kanade. Krčkim dobrovoljcima koji su se borili za Španjolsku Republiku treba pridodati Oskara Juranića, rođenog u Rijeci, a obiteljskim podrijetlom iz Jurandvora.Treće izlaganje pod nazivom „Antifašistički otpor talijanskoj okupaciji na otoku Krku 1941. – 1943. godine“ održao je Denis Buljat. Zaključci njegovog izlaganja bili su da je stanovništvo otoka Krka bilo masovno anti-talijanski i antifašistički raspoloženo, da su geografski uvjeti utjecali na slabiju borbenu aktivnost antifašističkog pokreta, da su izostale oružane i druge nasilne akcije na otoku, već je bio više izražen pasivan otpor okupaciji te da je Komunistička partija postala glavna politička snaga na otoku Krku.
Treće izlaganje pod nazivom „Antifašistički otpor talijanskoj okupaciji na otoku Krku 1941. – 1943. godine“ održao je Denis Buljat. Zaključci njegovog izlaganja bili su da je stanovništvo otoka Krka bilo masovno anti-talijanski i antifašistički raspoloženo, da su geografski uvjeti utjecali na slabiju borbenu aktivnost antifašističkog pokreta, da su izostale oružane i druge nasilne akcije na otoku, već je bio više izražen pasivan otpor okupaciji te da je Komunistička partija postala glavna politička snaga na otoku Krku.
- dan: 6. Memorijal „Putovima partizanske veze, srednjodalmatinski otoci – otok Krk –
kopno“
Treći i završni dio 1. Dana antifašizma na Krku bio je rezerviran za 6. Memorijal „Putovima partizanske veze, srednjodalmatinski otoci – otok Krk – kopno“, a održan je u subotu 22. travnja. Započeo je okupljanjem sudionika na Dunatu gdje je delegacija krčkih antifašista položila cvijeće kod dva spomenika podignuta u spomen-parku.
Prvi spomenik podsjeća na prvu oružanu akciju poduzetu na ovom mjestu 9. rujna 1943. godine protiv talijanskog okupatora. Drugi je spomenik postavljen u spomen na spašavanje američkog avijatičara i posade teškog bombardera Consolidated B-24 Liberator srušenog u neposrednoj blizini Punta. Nakon toga, uslijedila je šetnja po prekrasnom danu kroz Marinu Punat i Brodogradilište do trga „Zahvalnosti“ u Puntu gdje se sudionici memorijala obišli spomenike Anđeo, posvećenog poginulim Puntarima u Prvom svjetskom ratu, spomenika poginulim Puntarima u Drugom svjetskom ratu te naposljetku spomenika poginulima u Domovinskom ratu. Kod svih spomenika položeno je cvijeće i zapaljene su svijeće.
Laganom šetnjom sudionici su nastavili puntarskim uskim ulicama do spomen-ploče postavljene na rodnoj kući Petra Franolića Barčina, rođenog 13. 7. 1908. godine, prvoborcu i otočnom predvodniku u borbi za radnička prava, poginulom od neprijatelja kod Kampelja 30. kolovoza 1942. godine.
Nakon obilaska Punta, sudionici su se morskim putem prebacili do Konoba, male uvale i luke, koja je za vrijeme Drugoga svjetskog rata služila kao pomorska partizanska veza s Dalmacijom. U samoj uvali položen je vijenac kod spomenika koji održava trajno svjedočanstvo o tim slavnim danima.
Vijenac je položen i kod drugog spomenika koji se nalazi iznad uvale Konoba i koji dominira krajolikom. Na njemu piše: „U noći između 28. i 29. kolovoza 1944. godine uspostavljena je na ovom mjestu stalna veza između otoka Krka i komande II. Pomorskog sektora. Zadatak je bio prijevoz boraca, hrane i municije iz Dalmacije za partizanske jedinice u hrvatskom primorju, Lici, Gorskom kotaru i Istri. SUBNOR otoka Krka.“
Nastavak memorijala protekao je šetnjom kroz Autokamp Konobe, šumskim stazama do ostataka romaničke crkvice Svetog Jurja na lokalitetu Mala Kras te usponu do Lovačkog doma, sjedišta puntarskog Lovačkog društva „Jastreb“, u kojem je četrdeset i dva sudionika memorijala nastavilo druženje uz okrijepu. Tako je završio ovogodišnji 6. Memorijal, a s njim i manifestacija 1. Dani antifašizma na Krku. Ostaje nada i želja da će manifestacija prerasti u tradicionalno podsjećanje da je antifašizam civilizacijska tekovina jednog demokratskog i pluralnog društva i svijeta.
