Obilježavanje 103. godišnjice završetka Prvoga svjetskog rata i otvorenje izložbe Danuncijada na otoku Krku u Puntu
U središnjem puntarskom parku s Anđelom, jedinim javnim otočnim spomenikom koji podsjeća na žrtve Prvoga svjetskog rata, obilježena je 11. studenoga 103. godišnjica završetka do tada najvećeg ratnog sukoba u povijesti čovječanstva. Delegacija predstavnika Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka predvođena njezinim predsjednikom gospodinom Darkom Fanukom, predsjednik krčke udruge Knezovi krčki Frankopani gospodin Petar Kopanica i dr. sc. Tvrtko Božić polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća iskazali su pijetet svim žrtvama Velikog rata.
Tom prilikom podsjetilo se na žrtvu koju su Krčani podnijeli u tom strašnom ratu. Naime, odmah nakon proglašenja ratnog stanja počela je mobilizacija vojno sposobnih muškaraca za sve rodove austrougarske vojske. Krčani su kao vojnici sudjelovali na svim bojištima na kojima je bila angažirana vojska Dvojne Monarhije: Balkanskom, Istočnom (Ruskom), Sočanskom i Tirolskom, a nalazili su se i na brodovima austrougarske riječne i pomorske ratne mornarice. Već od sami početaka ratnih djelovanja stizale su na otok vijesti o poginulim, umrlim, ranjenim, nestalim ili zarobljenim očevima, sinovima i braći. Premda točni podaci o Krčanima kao vojnim žrtvama rata vjerojatno nikada neće biti utvrđeni, dosadašnja istraživanja govore da ih je u ratnom periodu poginulo i umrlo između 250 i 270, ranjenih je bilo između 300 i 350, dok je zarobljenih i nestalih bilo između 150 i 200. Uzimajući u obzir da je mobilizacija do kraja rata zahvatila oko 1.500 krčkih muškaraca zaključno proizlazi da je gotovo svaki drugi unovačeni Krčanin bio ratni stradalnik. S druge strane, ratna otočna svakodnevica svodila se na preživljavanje, a starci, žene i djeca stradavali su ponajviše od bolesti i gladi. Njihov ukupan broj za sada je također nepoznanica.
Na spomeniku podno Anđela uklesano je: „Na vječnu spomen svojim sumještanima, palim nevinim žrtvama svjetskoga rata god. 1914. – 1918.“. Tako su puntarski iseljenici iz SAD-a odali počast stradalim Puntarima. Upravo na tom spomeniku se već treću godinu zaredom odaje počast ne samo njima nego i svim stradalim Krčanima kao i ljudima diljem Europe i svijeta koji su bili žrtve Velikog rata.
Nakon obilježavanja završetka Prvog svjetskog rata, u galeriji Toš otvorena je izložba Danuncijada na otoku Krku, koja se sadržajno nastavlja na ratno razdoblje te obuhvaća vremenski period od polovice studenoga 1918. godine do 25. travnja 1921. godine. Bilo je to vrijeme talijanske okupacijske vlasti na otoku.
Okupljene su uvodno pozdravili gospodin Branko Karabaić, direktor Turističkog ureda Turističke zajednice općine Punat i ovom prigodom izaslanik načelnika Općine, gospodina Daniela Strčića te gospodin Darko Fanuko, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka, koja je ujedno organizator izložbe. Jedan od autora izložbe, dr. sc. Tvrtko Božić, predstavio je izložbu, naglasivši kako se u razdoblju od 13. studenoga 1920. godine do 9. siječnja 1921. godine na otoku provodila strahovlada ardita, koje je iz Rijeke poslao njihov vođa Gabriele D’Annunzio. Njihova akcija na otoku rezultirala je reakcijom otočnog stanovništva, koje se u početku spontano, a kasnije organizirano suprotstavilo teroru. O tome svjedoče događaji u Baški na Božić 1920. godine („Krvavi Božić“), puntarski vojni otpor krajem 1920. i početku 1921. godine i na kraju vojni poraz ardita kod Dobrinja početkom siječnja iste godine. Tako su Krčani upisani u povijest kao prvi antifašisti na cjelokupnom hrvatskom prostoru, jer su po mnogim obilježjima D’Annunzijevi arditi bili preteče Mussolinijevih fašista.
Osim krčkih zbivanja, predstavljena su i zbivanja u Rijeci, koju je D’Annunzio „osvojio“ 12. rujna 1919. godine da bi nakon naredne godine proglasio Talijansku regenciju Kvarnera. U tu državu namjeravao je, protivno vladi regencije, uključiti i otok Krk. Zbog toga je došlo do teških i krvavih obračuna ardita s domaćim stanovništvom. Riječku arditsku epizodu napisala je dr. sc. Tea Perinčić, viša kustosica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci, koji je i partner izložbe.
Izložba Danuncijada na otoku Krku na 23 panoa predstavlja navedena zbivanja. Izložbeni materijal dio je arhivske građe pohranjene u Državnom arhivu u Rijeci, fotografija iz riječkog Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja te privatnih fotografija sakupljenih tijekom istraživanja teme. Izložbu prati Katalog na 20 stranica u boji.
Nakon Baške i sada Punta, predstavljanje izložbe nastavit će se početkom naredne godine u ostalim krčkim općinskim središtima.
Tvrtko Božić