TEMATSKO PUTOVANJA SABA PGŽ-A – JABLANICA – TJENTIŠTE (14. – 16.06.2019.)

Tema putovanja je prisustvo na svečanom obilježavanju 76. obljetnice Bitke na Sutjesci i upoznavanje sa velikim bitkama antifašističkog pokreta. 

Dvije su velike ključne bitke antifašističkog pokreta u prvoj polovici 1943. godine na ovim prostorima: bitka na Neretvi i bitka na Sutjesci. To su po žestini najveće i najteže bitke Narodnooslobodilačkog rata. Partizanske snaga pod vodstvom Josipa Broza Tita u drugoj polovici 1942. godine zauzele su velike dijelove središnje Hrvatske  te sjeverozapadne i zapadne Bosne. U Bihaću će u studenome osnovati AVNOJ, svoje vrhovno političko tijelo. Vrhovna komanda njemačke vojske ovaj čin prepoznaje kao ugroženost svojih operacija te kreće u “konačno uništenje komunističkog otpora”.

  1. DAN 14.06.2019.  KRK – RIJEKA – SARAJEVO

Polazak autobusa iz Krka u ranim jutarnjim satima. Slijedi vožnja autobusom prema Sarajevu uz kraća zaustavljanja na putu radi odmora. Po dolasku u Sarajevo slijedi slobodno vrijeme za vlastite programe.

Susret sa lokalnim vodičem i razgled glavnih znamenitosti grada: STARA GRADSKA JEZGRA S BAŠČARŠIJOM –  INAT KUĆA – GRADSKA  VIJEĆNICA – KAZANČILUK ULICA – SEBILJ – SAHAT KULA –  CAREVA I GAZI HUSREFBEGOVA ĐAMIJA – KATEDRALA – LATINSKA ĆUPRIJA…

Večera uz muziku i noćenje hotel  Hollywood.

no images were found

  1. DAN 15.06.2019. SARAJEVO – MOSTAR – JABLANICA

Vožnja prema Mostaru.  Mostar, grad smješten na rijeci Neretvi, bio je jedan od trgovačkih centara staroga Otomanskog Carstva (Kujunđiluk) čiji se trgovi još uvijek mogu vidjeti u gradu. Danas je Mostar kulturno i gospodarsko središte Bosne i Hercegovine. U samom gradu vidjeli smo BULEVARD, STARI MOST pod UNESCO-vom zaštitom, BEGOVA DŽAMIJA, MEHMED PAŠINA DŽAMIJA, SINAGOGA, KRIVA ĆUPRIJA – MALI MOST (prototip Starog mosta), TABAČICA DŽAMIJA, HAMAM, KUJUNDŽILUK, TURSKA KUĆA.

Nastavak vožnje prema Jablanici. Posjet muzeju bitke na Neretvi. Odlazak u hotel Jablanica  4*, večera i noćenje. 

Bitka na Neretvi  (20. siječnja – 1. travnja 1943.)

Bitka na Neretvi, u jugoslavenskoj literaturi poznata kao Četvrta neprijateljska ofenziva, započela je 20. siječnja 1943. godine na području tadašnje NDH, danas BiH. Ofenziva pod njemačkim kodnim imenom Fall Weiss (hrv. Bijeli slučaj) ili samo Weiss bila je strateški plan da se zajedničkim napadom Sila osovine zada konačni udarac partizanskom pokretu. Trajala je do 1. travnja 1943.

Glavninu partizanskih snaga na čelu s Titom, činilo je oko 40.000 boraca, zapovjedništvo, Centralni komitet i Partizanska bolnica.  Bitno je reći  da su partizani  evakuirali i ranjenike, njih oko 4.000. Zbog toga se tu bitku ponekad naziva i najhumanijom bitkom Drugog svjetskog rataZbog toga je ova bitka u narodu poznata kao Bitka za ranjenike.

Sile osovine (zapovjednici: Löhr, Roatta i Mihailović)  okupile su devet divizija – šest njemačkih, tri talijanske te nekoliko jedinica četnika, ustaške i domobranske zdrugove,  ukupno oko 120.000 vojnika (prema Goldsteinu).

Neprijatelj, premoćan u brojevima, napad je započeo na području koja su držali partizani u zapadnoj Bosni i dijelovima središnje Hrvatske. Partizani znatno malobrojniji, u  početku trpe  velike gubitke i čini se  da će Osovine pobijediti. Izbjegavali su  frontalne borbe, povlačili se prema jugoistoku, prema dolini Rame i Neretve, jedinom prostoru s kojeg tada neprijatelj nije prijetio. Partizanske su snage i u povlačenju iskazale veliku borbenost i snagu. Usprkos usiljenom maršu, opterećeni s oko 3500 ranjenika, od čega preko 600 na nosilima i s oko 100.000 izbjeglica, od toga velik broj djece, partizani zauzimaju niz gradova te se probijaju prema jugoistoku BiH.

Po kiši i snijegu, nakon žestokih borbi, kao prvi značajni uspjeh, partizani su  oslobodili grad Prozor  (poznata Titova naredba “Prozor noćas mora pasti!“). U borbama za Prozor od Talijana je zaplijenjeno oko 6000 pušaka, tisuću automata i puškomitraljeza, veći broj topova, 13 tenkova i 68 kamiona. Zaplijenjeno je i mnogo streljiva, razne opreme i hrane – kolutova sira, zelja, konzervi. Neki su se borci prvi put dobro najeli nakon više od mjesec dana. No, nije bilo cigaret – papira pa su borci zamatali duhan u njemačke letke bacane iz aviona koji su partizane pozivali na predaju.

 Uspjevši probiti neprijateljski obruč partizanske jedinice stigle su do rijeke Neretve kod Jablanice. Tito je 28. veljače 1943. u očaju naredio rušenje mostova. Partizani su izgradili improviziranu drvenu konstrukciju služeći se krakovima koji su virili iz rijeke te preko njega prebacili glavninu snaga. Prešavši u istočnu BiH partizani su se riješili Nijemaca, ustaša i domobrana te su borbe nastavljene samo protiv četnika i Talijana.

Četnici, koji su bili pod direktnim zapovjedništvom Draže Mihailovića, uskoro su potpuno razbijeni, a samo dio ih se spasio prešavši preko Drine u Srbiju. Talijani su također pretrpjeli teške gubitke i bili su prisiljeni obranu mostarske oblasti prepustiti Nijemcima.

Tako je višemjesečna bitka okončana pobjedom partizana koji su očuvali glavninu svojih snaga te se riješili četnika zapadno od Drine.

Što se tiče Nijemaca, oni su ostvarili djelomičan uspjeh zauzimanjem teritorija I komunikacija sjeverozapadno od Neretve, a neuspjeh jer nisu ostvarili osnovni cilj – uništenje glavnine partizanskih snaga.

Zanimljivo: Po ovim događajima snimljen je čuveni film Veljka Bulajića „Bitka na Neretvi“ (1969.) u kojem su, među ostalima, glumile i svjetske zvijezde. To je najskuplji i najbolji ratni film Jugoslavije. Zanimljivo je da je promidžbeni plakat za film izradio sam P. Picasso, a slikar je umjesto novčane isplate zatražio isplatu u najkvalitetnijem vinu. To je bilo povoljno za već ionako prekoračen filmski budžet. Film je osvojio  brojne nagrade, a bio je nominiran i za Oscara.

no images were found

  1. DAN 16.06.2019. JABLANICA – TJENTIŠTE – RIJEKA – KRK

Vožnja prema nacionalnom parku Sutjeska i mjestu Tjentište gdje se nalazi tzv. Dolina heroja koja je posvećena stadalim partizanima u čuvenoj bitki na Sutjesci iz 1943. godine.

Posjeta spomenik- kući bitke koja je nedavno obnovljena i spomeniku bitke u pratnji stručnog vodiča nacionalnog parka. Sudjelovanje u manifestaciji 76. obljetnice bitke na Sutjeski ove godine pod pokroviteljstvom SABA RH.

Nastavak vožnje prema Rijeci i Krku uz usputna zaustavljanja.

Bitka na Sutjesci (15. svibnja – 16. lipnja 1943.)

Partizanske su jedinice nakon Bitke na Neretvi krenule prema sjeveru, pa su se tako od kraja ožujka do polovine svibnja 1943. na širem području Foče partizani okupljali i oporavljali. Nekoliko tisuća boraca bilo je iscrp­ljeno tifusom, bilo je tisuće ranjenika, a  manjkalo je i hrane: do prvih dana travnja u nekim partizanskim bolnicama ranjenici su dobivali dva obroka dnevno (kašu), otad samo jedan.

Međutim Hitler je bio nezadovoljan nepotpunim uspjehom operacije Weiss koja ipak nije do kraja slomila partizane, a nije zarobljen ni njihov vođa Josip Broz Tito, Nijemcima poznat kao “Walter” (što mu je bilo tajno ime prije rata u komunikaciji sa SSSR-om).

Hitler je osobno već 30. ožujka naredio svojim jedinicama dalji progon i uništavanje glavnine Narodnooslobodilačke vojske – operaciju Schwarz („Crno“). Uslijediti će bitka na Sutjesci, po žestini najveća i najteža bitka Narodnooslobodilačkog rata. U poslijeratnoj Jugoslaviji ta se operacija nazivala i Peta neprijateljska ofenziva.

Brzo pregrupirane njemačke jedinice (general Löhr  i Lüters) ponovno su uz pomoć svojih talijanskih, četničkih i ustaško-domobranskih saveznika i (prvi put) jedne bugarske jedinice, ukupno oko 127.000 vojnika, stvorile do sredine svibnja novi obruč oko glavnine partizana s ciljem da ih unište između rijeka Tare i Pive te na planini Durmitoru.

Nijemci su započeli s ofenzivom 15. svibnja 1943. Sile Osovine su iskoristile svoju prednost u početnoj poziciji da okruže i izoliraju partizane na području Durmitora, koji se nalazi između rijeka Tare i Pive u planinskom dijelu sjeverne Crne Gore. Natjerali su partizane u žestoke borbe kroz cijeli mjesec na krševitom terenu.

Dana 9. lipnja bomba je pala u blizini čelne skupine i ranila Tita u ruku.

Vojska se konačno probila preko Sutjeske  prema istočnoj Bosni. Tri brigade i središnja bolnica sa preko 2000 ranjenika su ostale okružene. Po Hitlerovoj naredbi njemački vrhovni zapovjednik general A. Löhr je naredio i izvršio njihovo uništenje, ubivši i ranjenike te nenaoružano liječničko osoblje. Usto su partizanske postrojbe trpjele od nedostatka hrane i lijekova, a mnoge je pokosio i pjegavac.

Smrtno je stradalo ukupno 7543 partizana. Njemački zapovjednik general R. Lüters je u svom završnom izvješću napisao: “Tijek borbi pokazao je kako su komunističke snage pod Titovom komandom odlično organizirane, vješto vođene i da raspolažu borbenim moralom koji izaziva čuđenje”.

Nakon izrazito teških gubitaka izmorene snage NOV su se pregrupirale i našle utočište na području istočne Bosne te su tijekom narednih 20 dana na kraće vrijeme potisnule ustaške i domobranske posade iz VlaseniceSrebreniceOlovaKladnja i Zvornika. Potom su pod napadima njemačkih i snaga NDH nastavile dalje u planine na sjeveru Bosne.

Bitka na Sutjesci važna je etapa na putu prema konačnoj pobjedi u Drugom svjetskom ratu.

Iako su partizanske jedinice pretrpjele izrazito teške gubitke u obje bitke (Neretva i Sutjeska), one su ipak opstale.

Nakon nekoliko mjeseci kapitulirat će Italija (rujan 1943.) nakon čega će partizanske jedinice razoružati njihove snage te uspostaviti logističke veze sa zapadnim saveznicima u Italiji.

Partizanima će rasti međunarodni ugled pa su na Teheranskoj konferenciji službeno priznati kao dio savezničke antifašističke koalicije umjesto četnika. Tako će od 1944. godine početi pristizati i britanska pomoć (do tada je jedini izvor materijala bio ratni plijen).  

Otada pa do kraja rata Nijemci više nisu bili dovoljno jaki da frontalno udare na glavninu partizanskih snaga. Postupnim potiskivanjem njemačkih snaga na svim frontovima, partizanske su jedinice uspjele obnoviti i naposljetku zagospodariti područjem Jugoslavije.

Zanimljivo: Po ovim događajima snimljen je bosanskohercegovački ratni film iz 1973. godine „Sutjeska“. Redatelj je Stipe Delić, a glumi niz međunarodnih zvijezda. Iako je nagrađivan, film je postigao

nešto manji uspjeh od „Bitke na Neretvi“.