VELI VRH – OBILJEŽAVANJE DANA POBJEDE I DANA EVROPE 09.05.2019.GOD.
OBILJEŽAVANJE DANA POBJEDE I DANA EVROPE 09.05.2019.GOD.
AlbumiOBILJEŽAVANJE DANA POBJEDE I DANA EVROPE 09.05.2019.GOD.
27 fotografija · Updated Prije 4 dana
Dan pobjede – Dan Europe, 9. svibnja 2019. godine obilježili smo paljenjem krijesa na Velom Vrhu (Treskavac, 541 m) i druženjem. Logističku pripremu dopremanje drva i granja obavili su članovi podružnice Punat.
Najavu događaja za radio Otok Krk izvršili su članovi predsjedništva UABA otoka Krka, Hajra Bubnić i Romano Kovač. Na druženju i završnoj dopremi drva učestovali su članovi podružnica: Omišalj Njivice, Malinska, Krk, Punat- Stara Baška i Baška. Tekst koji je bio podloga za izlaganje u emisiji Radio Ok-a pripremila: Povodom Dana pobjede – Dana Europe. Koliko puta ste dosad čuli izraz ,,antifašizam“? Sigurna sam, bezbroj. Ali koliko puta ste se zaista zapitali što on znači i kakvu priču krije iza sebe? Antifašizam je zajednički naziv za grupe, organizacije i ideologije koje se junački suprotstavljaju fašizmu i nacizmu.
Izraz je u upotrebu ušao sredinom 1920-ih godina i označavao je žestoke protivnike talijanskog desničarskog režima provedenog od strane zloglasnog diktatora Benita Musolinia. Antifašistička borba koja je trajala više od 20 godina i mobilizirala desetine miliona ljudi, ostavila je dubok trag u društvima. Iako je ovaj pokret odnio pobjedu, prijetnja od fašizma nije nestala. Utemeljen, dakle, na „najširim demokratskim osnovama“ i ideji da se negiraju temeljne ideološke postavke dvije najvidljivije varijante „radikalnog autoritarnog nacionalizma“ 1930-ih godina, talijanskog fašizma i njemačkog nacizma, antifašizam je imao svoju razvojnu liniju u kojoj je, tokom Drugog svjetskog rata praktično postepeno „prerastao u državnu politiku mnogih zemalja“ čiji je osnovni politički cilj bilo izboriti se za nezavisnost i očuvati je od fašističko-nacističke okupacije. Danas, sedamdeset i pet godina poslije, pitanje antifašizma ne bi trebalo biti promatrano samo i isključivo u kontekstu diskusija o Drugom svjetskom ratu i sl, kako se to uglavnom radi u prigodničarskim obraćanjima i diskusijama u javnosti. Važno je to naglasiti prije svega zbog obima promjena koje su se na širem planu, globalnom, desile u navedenom vremenskom periodu. U uvjetima međusobne isprepletenosti međunarodnih odnosa i globalne ekonomije, mnogo toga što se događa drugdje u svijetu direktno se ili indirektno kao posljedica može odraziti na regionalni kontekst. U takvoj situaciji, razumijevanje aktualnih trendova u politici, ekonomiji, demografiji, međunarodnim odnosima, ekologiji i sl, kao smjerova „kretanja određenih pojava u prirodi ili društvu u određenom vremenskom periodu“, nužno zahtijeva i na povratak razumijevanju fašizma ili njegovih pojavnih manifestacija onako kako ih je vidio nedavno preminuli talijanski romanopisac, esejist, filozof i lingvist Umberto Eco, zasigurno jedna od najprominentnijih intelektualnih figura suvremenog svijeta. Kako je Evropska unija, ali i šire od toga, Evropa, posljednjih godina suočena sa velikim brojem imigranata koji dolaze iz zemalja Bliskog istoka ili sjevera Afrike jer ih različite okol
nosti na to tjeraju, možda bi korisno bilo fokusirati se samo na jedan manifestacijski oblik „vječnog fašizma“, a to je „strah od razlike“, koji je za Umberta Eca „prvi znak jednog fašističkog ili pred fašističkog pokreta“ kao „strah od došljaka“ jer fašizam „ojačava i pridobiva podršku time što iskorištava i potpiruje prirodni strah od razlike“. U svijetu u kojem i dalje izraženo postoji antisemitizam, sve više rastuća islamofobija, ili bilo koji drugi oblik straha od drugosti, ne preostaje ništa drugo do prisjetiti se Umberta Eca kada kaže da je naša dužnost razotkriti fašizam i pokazati prstom „na svaki njegov primjer, svakoga dana, na svakom mjestu na svijetu. Sloboda i oslobođenje zadaci su kojima nikada nema kraja“. Zadatak je time veći jer navedeni primjeri, nažalost, nisu i jedini. Danas antifašizam ne predstavlja samo borbu protiv fašizma kakav je bio prije i tokom Drugog svjetskog rata. Kada je nacistička Njemačka počela progon protiv židovskog naroda poznat kao Kristalna noć, počela je era diskriminacije židova i drugih naroda, homoseksualaca, osoba sa invaliditetom. Iako se svijet tijekom godina mijenjao, Kristalna noć nikad nije zaboravljena. Borba protiv fašista proširila se na borbu protiv homofobije i rasizma koji je nažalost u porastu i kojem se mora stati na kraj. Borba protiv fašizma mora se voditi stalno i treba se učiniti sve kako bi se spriječio povratak fašizma. Na današnji dan 1945. godine nacistička Njemačka je kapitulirala u Drugom svjetskom ratu i od tada se slavi kao Dan pobjede nad fašizmom. Samo pet godina kasnije, na isti datum, predstavljena je ideja o preteči Europske unije pa se na današnji datum slavi i kao dan Europe. I da se podsjetimo Hrvatski Sabor je 13,travnja 2005 donio Deklaraciju o Antifašizmu, HRVATSKI SABOR Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske, Hrvatski sabor na sjednici 13. travnja 2005. donosi DEKLARACIJU O ANTIFAŠIZMU 1. Hrvatski sabor, u povodu 60. obljetnice pobjede nad fašizmom, koja se obilježava u Europi i cijelom svijetu, potvrđuje antifašističku demokratsku utemeljenost i opredijeljenost Republike Hrvatske i hrvatskog društva te duboku privrženost vrijednostima suvremene demokracije. 2. Pridružuje se obilježavanju pobjede demokratskih snaga svijeta nad strašnim zlom novije povijesti utjelovljenom u fašističkoj zavjeri
protiv slobode i čovječnosti. 3. Naglašava da su vrijednosti i visoki doprinos hrvatskog naroda u borbi protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu ugrađeni u temelje samostalne Republike Hrvatske, u izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske, kojima su afirmirane i Odluke Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske. 4. Potvrđuje da su temeljne vrijednosti antifašizma jednoznačno prihvaćene u Republici Hrvatskoj. 5. Poziva na trajnu afirmaciju ii njegovanje antifašističkih vrijednosti te zaštitu i očuvanje stečevina antifašizma. 6. Naglašava duboku i trajnu povezanost hrvatskog antifašizma s općim demokratskim stečevinama i izgradnjom suvremene demokratske Europe. 7. Naglašava važnost europskog odabira Dana pobjede nad fašizmom kao Dana Europe, podsjećajući da su temelji Europske unije povezani s pobjedom nad fašizmom i pridružujući se europskom opredjeljenju za demokraciju, slobodu, toleranciju, solidarnost i odbacivanje svakog oblika ekstremizma i totalitarizma. 8. Poziva državna tijela i javne institucije na objektivno, cjelov
ito i nepristrano sagledavanje povijesnog razdoblja Drugog svjetskog rata i antifašizma u Republici Hrvatskoj, ne izjednačavajući antifašistički pokret s ideologijom komunizma. 9. Poziva državna tijela da zakonskim sredstvima i djelatnošću čuvaju i unaprjeđuju antifašističke stečevine, vrijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i Republike Hrvatske te rade na očuvanju dostojanstva i skrbi nad sudionicima antifašističke borbe, na očuvanju antifašističke spomeničke baštine kao općeg kulturnog dobra i na ukupnoj zaštiti i afirmaciji temeljnih vrijednosti antifašizma kao zalog civilizacijske budućnosti i demokratskog europskog opredjeljenja. Klasa: 018-05/05-01/15 Zagreb, 13. travnja 2005. HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, v. r. “Posrćem, padam, ustajem…Teškom mukom nastavljam dalje, ali idem naprijed…Sve sam željnija i sve više i više se penjem. Nazirem sve širi horizont. Svaka je borba- pobjeda.” Helen Keller Pripremila: Hajra Bubnić
